U engleskom Somersetu, nedaleko od gradića Brutona, suvremena umjetnost nije smještena u tipičan bijeli galerijski kubus. Hauser & Wirth Somerset nalazi se na nekadašnjem poljoprivrednom imanju Durslade Farm, čiji korijeni sežu u 18. stoljeće. Danas je kompleks jedna od najzanimljivijih realizacija u kojoj su se galerijska arhitektura, povijesna baština i krajolik povezali u jedinstvenu cjelinu.
Galeriju je 2014. otvorila međunarodna galerijska kuća Hauser & Wirth, koju su 1992. u Zürichu osnovali Iwan Wirth, Manuela Wirth i Ursula Hauser. Riječ je o obiteljskoj galeriji koja je tijekom desetljeća izgradila međunarodnu mrežu izložbenih prostora te surađuje s brojnim važnim umjetnicima i umjetničkim ostavštinama. Somerset je pritom zamišljen drugačije od većine njezinih gradskih prostora: kao mjesto u kojem se umjetnost ne odvaja od arhitekture i prirode.
Od zapuštene farme do izložbenog kompleksa
Durslade Farm čini skupina povijesnih poljoprivrednih građevina, među kojima su staje, spremišta i druge gospodarske zgrade. Kompleks je desetljećima bio zapušten prije nego što je Hauser & Wirth 2012. dobio dozvolu za njegovu obnovu. Umjesto uklanjanja postojećih građevina i izgradnje potpuno novog galerijskog kompleksa, projekt je krenuo od onoga što je već postojalo. Povijesne strukture obnovljene su i prilagođene suvremenim izložbenim potrebama, dok su novim arhitektonskim intervencijama povezane u cjelinu.
Za projekt je bio zadužen pariški arhitektonski ured Laplace & Co., koji vodi arhitekt Luis Laplace, u suradnji s lokalnim arhitektonskim uredom benjamin+beauchamp. Laplace je prethodno radio u njujorškom uredu Selldorf Architects, poznatom upravo po projektima povezanima s umjetnošću i galerijskim prostorima.
U slučaju Somerseta arhitektura nije zamišljena kao spektakularan objekt koji bi potisnuo povijesni karakter lokacije. Naprotiv, projekt polazi od postojeće arhitekture farme i pokušava između starog i novog uspostaviti kontinuitet.
Arhitektura koja povezuje staro i novo
Središnji dio kompleksa čini Threshing Barn, povijesna zgrada koja je postala jedan od glavnih izložbenih prostora. Oko nje su obnovljene postojeće gospodarske zgrade, dok su dodana i dva nova krila koja povezuju nekadašnje staje i svinjac.
Takvim rasporedom nastao je kontinuirani unutarnji izložbeni prostor te zatvoreno dvorište. Arhitektonska organizacija oslanja se na ideju arhitektonske promenade, odnosno kretanja kroz prostor kao postupnog iskustva. Posjetitelj ne ulazi u jednu neutralnu dvoranu, nego prolazi kroz niz različitih prostora u kojima se izmjenjuju tragovi povijesne građevine, suvremene arhitektonske intervencije i umjetnička djela.
Jedna od važnih referencija za projekt bila je tradicionalna arhitektura Somerseta, ali i ideja klaustra, odnosno natkrivenog prostora koji organizira odnos između zatvorenog i otvorenog dijela kompleksa. Ta se ideja osobito jasno čita u Cloister Courtyardu, koji postaje prijelaz između galerijskih prostora i vanjskog prostora.
Materijali i postojeći elementi nisu potpuno sakriveni. Stare konstrukcije, zidovi i karakteristični elementi poljoprivrednih građevina ostaju vidljivi, dok se uz njih pojavljuju novi, jednostavni arhitektonski zahvati. Upravo taj odnos daje prostoru identitet koji bi bilo teško postići izgradnjom nove galerije na praznoj parceli.
Obnova je prepoznata i izvan same galerije. Hauser & Wirth Somerset dobio je RIBA South West Award i Civic Trust Award 2015. godine, dok je Durslade Farmhouse 2014. osvojio William Stansell Historic Buildings Award.
Galerija kao dio krajolika
Arhitektura Hauser & Wirth Somerset ne završava na zidovima galerije. Posebno važan dio projekta čini krajobrazno uređenje nizozemskog krajobraznog arhitekta Pieta Oudolfa.
Iza galerije nalazi se Oudolf Field, velika površina zasađena trajnicama koja je zamišljena kao produžetak umjetničkog prostora. Umjesto tradicionalnog reprezentativnog vrta, Oudolf oblikuje krajolik koji se mijenja tijekom cijele godine i koji svojom organskom strukturom ublažava strožu geometriju arhitekture.
U krajoliku se nalazi i Radić Pavilion, koji je projektirao čileanski arhitekt Smiljan Radić. Paviljon je 2014. bio predstavljen kao Serpentine Gallery Pavilion u Londonu, a godinu poslije postavljen je u Somersetu. Time je kompleks dobio još jedan sloj suvremene arhitekture koji je smješten izravno u krajolik.
Takva organizacija prostora važna je za razumijevanje cijelog projekta. Hauser & Wirth Somerset nije samo galerija s vrtom, nego mjesto u kojem se izložbeni prostor, povijesna arhitektura i krajolik promatraju kao međusobno povezani dijelovi jedne kulturne cjeline.
Izložbe u Somersetu
Od otvorenja 2014. godine galerija je ugostila brojne izložbe međunarodno važnih umjetnika. Program se kreće između suvremene umjetnosti i povijesno važnih umjetničkih opusa, pri čemu prostor često postaje aktivni dio postava.
Posebno mjesto u programu zauzima Louise Bourgeois, čija je umjetnička ostavština među važnim ostavštinama koje Hauser & Wirth predstavlja. U Somersetu je 2016. održana izložba Louise Bourgeois: Turning Inwards, koja je okupila 38 grafika nastalih između 2006. i 2010. godine te ih povezala sa skulpturama iz različitih razdoblja umjetničina stvaralaštva.
Godine 2022. uslijedila je izložba Louise Bourgeois: Drawing Intimacy 1939-2010, koja je predstavila djela iz umjetničine privatne zbirke. Mnoge slike, skulpture i radovi na papiru tada su prvi put bili javno izloženi. Postav je bio raspoređen u dvije galerijske prostorije, čime je intimnost njezina rada dovedena u neposredan odnos s arhitekturom prostora.
Važan primjer odnosa umjetnosti i arhitekture bila je i izložba belgijske umjetnice Berlinde De Bruyckere: Stages & Tales iz 2018. godine. Umjetnica je pri izboru radova izravno reagirala na prostor u kojem su bili izloženi. Njezine skulpture, izrađene od materijala poput voska, tkanine i drva, nisu bile tek postavljene u galeriju, nego su bile promišljene u odnosu prema njezinoj arhitekturi i atmosferi.
Godine 2021. cijeli je galerijski prostor zauzela izložba Henryja Taylora, umjetnikova prva izložba u Hauser & Wirth. Taylor je predstavio slike i skulpture kroz svih pet galerija, dok je njegov rad proširen i na vanjski prostor Oudolf Fielda. Posebno je zanimljivo da je izložbi prethodio umjetnikov boravak u Somersetu, gdje je tijekom rezidencije radio izravno u prostoru galerije.
Jedan od ambicioznijih projekata posljednjih godina bila je GRUPPENAUSSTELLUNG, održana od 2023. do početka 2024. godine. Naziv na njemačkom doslovno označava skupnu izložbu, a projekt je bio zamišljen kao suvremena interpretacija ideje Kunsthalle, odnosno izložbenog prostora namijenjenog privremenim izložbama. Sudjelovalo je više od dvadeset umjetnika, među kojima su bili Martin Creed, Isa Genzken, Jenny Holzer, Cindy Sherman, Pipilotti Rist, Rashid Johnson, Paul McCarthy, Mika Rottenberg, Lorna Simpson i Alina Szapocznikow. Izložba se proširila na svih pet galerijskih prostora, vanjske skulpture i prateći program.
Posebnost tog projekta bila je u tome što nije imao oblik jedne statične skupne izložbe. Postav se tijekom sedam mjeseci mijenjao kroz tri dijela, uključujući instalacije, samostalne prezentacije i videoradove. Time je sama galerijska arhitektura postala svojevrsna pozornica za različite umjetničke situacije.
Među novijim projektima vrijedi izdvojiti i Niki de Saint Phalle & Jean Tinguely. Myths & Machines, održan od svibnja 2025. do veljače 2026. godine. Riječ je o velikoj izložbi koja je zauzela cijeli prostor galerije i prvi put u Ujedinjenom Kraljevstvu zajednički predstavila radove ovo dvoje umjetnika, naglašavajući njihovu višedesetljetnu umjetničku suradnju.
Trenutačni program nastavlja isti pristup. U 2026. godini u Somersetu je predstavljena samostalna izložba Angel Otero. Agua Salada, otvorena od 2. svibnja do 18. listopada.
Više od galerije
Iako je izložbeni program središte Hauser & Wirth Somerseta, projekt je od početka zamišljen šire. U kompleksu se nalaze rezidencijalni prostori za umjetnike, obrazovni sadržaji, knjižara, restoran i prostori povezani s lokalnom poljoprivredom.
Posebno je važan program umjetničkih rezidencija. Od 2013. godine u Somersetu je održano više od 50 rezidencija, a među umjetnicima koji su ondje boravili nalaze se Rita Ackermann, Martin Creed, Allison Katz, Bharti Kher, Pipilotti Rist, Henry Taylor, Thomas J Price, Rashid Johnson i Christina Quarles.
Takav model pokazuje da je Hauser & Wirth Somerset zamišljen kao nešto više od izdvojenog prostora za prodaju i izlaganje umjetnosti. Njegova je posebnost upravo u tome što komercijalna galerija preuzima ulogu kulturnog centra, pri čemu se međunarodni umjetnički program povezuje s konkretnim mjestom, njegovom arhitekturom, krajolikom i lokalnom zajednicom.
U tom smislu najzanimljiviji aspekt Somerseta možda nije samo veličina galerijske kuće koja stoji iza projekta, nego način na koji je međunarodna umjetnička institucija odlučila djelovati izvan velikog urbanog središta. Umjesto da na selu izgradi novu monumentalnu galeriju, Hauser & Wirth obnovio je postojeće poljoprivredno imanje i pretvorio ga u prostor u kojem se baština, suvremena umjetnost i krajolik međusobno nadopunjuju.
Hauser & Wirth Somerset tako predstavlja specifičan primjer suvremene galerijske arhitekture: onu koja ne pokušava izbrisati povijest prostora kako bi stvorila neutralnu pozadinu za umjetnost, nego upravo postojeću arhitekturu koristi kao jedan od glavnih elemenata umjetničkog iskustva.
Izvori teksta i fotografija
- Hauser & Wirth
- Durslade Farm: Farm to Gallery, Hauser & Wirth
- The Story of Our Somerset Art Center, Hauser & Wirth
- Louise Bourgeois. Turning Inwards, Hauser & Wirth
- Louise Bourgeois. Drawing Intimacy 1939-2010, Hauser & Wirth
- Berlinde De Bruyckere. Stages & Tales, Hauser & Wirth
- Henry Taylor, Hauser & Wirth
- GRUPPENAUSSTELLUNG, Hauser & Wirth
- Niki de Saint Phalle & Jean Tinguely. Myths & Machines, Hauser & Wirth
Piše: L.K.
